Radionice za Dan Grada Čakovca
Izraz | Opis | |
---|---|---|
apscisa | x-os ili osiječ, je prva koordinata točke u Kartezijevu koordinatnom sustavu u ravnini ili prostoru. Također tim izrazima nazivamo horizontalnu os Kartezijevog koordinatnog sustava u ravnini. Naziv je uveo Leibniz, a pojam potječe od Fermata i Descartesa. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
asocijativnost | ili združivanje (ako različito grupiramo faktore ili pribrojnike rezultat ostaje isti). To svojstvo vrijedi pri zbrajanju realnih brojeva i množenju realnih brojeva. Neka su a, b i c realni brojevi tada vrijedi: 1) (a+b)+c=a+(b+c) 2) (ab)c=a(bc) Operacije odzimanja i dijeljenja nisu asocijativne. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
beskonačnost | to je matematički pojam koji se pojavljuje u različitim okolnostima kao suprotnost konačnosti. Često se upotrebljava u prebrojivosti odnosno neprebrojivosti skupova. Primjerice zapitamo li se koliko ima prirodnih brojeva uglavnom ne možemo točno odrediti koliko ih imamo, pa kažemo da ih ima beskonačno mnogo. Analogno tome i cijelih brojeva ima beskonačno mnogo. Također, racionalnih, iracionalnih, realnih, ... brojeva ima beskonačno mnogo. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
binom | ili dvočlan. To je algebarski izraz koji povezuje dva člana (monoma) znakom +. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
blizanci | matematički - to su prosti brojevi čija je razlika 2, na primjer 3 i 5; 5 i 7, 11 i 13. |
|
četverokut | geometrijski lik omeđen s četiri stranice, a ima četiri kuta i četiri vrha. Najviše se spominju: kvadrat, pravokutnik, romb, trapez, paralelogram i deltoid. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
decimalan broj | je broj oblika a.b1b2b3... gdje je a cijeli dio decimalnog broja iza njega sljedi decimalna točka a brojevi b1,b2,b3, .. su brojevi iz skupa {0,1,2,3,4,5,6,7,8,9} i zovemo ih decimalama. Decimalne brojeve dijelimo na konačne i beskonačne decimalne brojeve. Konačni decimalni brojevi su zapravo racionalni brojevi, a oni mogu biti konačni neperiodički (imaju konačni broj decimala), konačni periodički (znamenka/e decimale/a se ponavljaju) i konačni predperiodički (imaju dio decimala - pretperiod - koji se ne ponavlja, a iza toga imaju period - decimale koje se ponavljaju) decimalni brojevi. Beskonačni decimalni brojevi su iracionalni brojevi - bojevi koji imaju beskonačni neperiodički decimalni zapis - imaju beskonačno mnogo decimala koje se nikad ne ponavljaju. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
iracionalan broj | Ako broj n nije kvadrat nekog prirodnog broja, onda je korijen iz n iracionalan broj. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
komutativnost | je svojstvo zbrajanja (množenja) koje kaže, ako pribrojnicima (faktorima) zamijenimo mjesta zbroj (umnožak) će ostati isti. Znači za svaki a i b realne brojeve vrijedi: 1) a+b=b+a 2) ab=ba , uz uvijet da su a i b različiti od nule |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
presjek skupova | je skup koji sadrži elemente koji su zajednički svim skupovima koje presjecamo. (Presjek skupova A i B je skup koji sadrži elemente koji su zajednički skupu A i skupu B) |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
razlika skupova | - razlika skupova A i B u oznaci A\B je skup koji sadrži sve elemente skupa A koji nisu ujedno elementi skupa B. |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda | ||
unija skupova | je skup koji sadrži elemente svih skupova koje uniramo. (Unija dva skupa, A i B je skup AUB koji sarži sve elemente skupa A i sve elemente skupa B). |
|
Termin dodao: Lana Kovačić Švenda |