Srednja škola Čakovec ambasador Europskog parlamenta uključila se u inicijativu Europe directa Čakovec pod naslovom Mladi o europi. Radi se o objavi članaka tijekom 2025. godine na portalu emeđimurje.hr za koju će se pobrinuti Europe Direct, a pisat će ih junior ambasadori iz EPAS škola u Međimurskoj županiji. Učenici će samostalno odabrati teme koje ih zanimaju, povezane s prioritetima Europske unije. Cilj ove inicijative je potaknuti mlade na promišljanje o europskim temama i izražavanje vlastitih stavova putem medijskog prostora te time aktivnije uključivanje u demokratski život.
U nastavku donosimo članak koji je napisala naša učenica Bela Veronika Lovrenčić povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja koji se ove godine obilježava od 19. do 25. svibnja.
Još jedan članak o mentalnom zdravlju
Mentalno zdravlje – stigma, panika i nada
Mentalno zdravlje je zdravlje?
Čitate još jedan članak o mentalno zdravlju. Počelo je kao tabu-tema, a sada mentalno zdravlje nakon što je popunilo medijski prostor postaje stara vijest. Duševne bolesti tretirane su kao vječna etiketa slabosti, čak i najprogresivniji pojedinci otvorenog uma imaju zadršku prije početka razgovora o toj temi. Oni koji zatraže pomoć moraju se suočiti sa stigmom, neosjetljivim pitanjima i osuđujućim pogledima. Nezahvalnost postaje riječ korištena umjesto njihovog imena. „Nemaš pojma koliko si privilegiran, ljudi su nekada proživljavali stvari koje si sada vaša generacija ne može zamisliti, a zasigurno nisu cmizdrili oko nekakve tjeskobe i nisu Bogu krali dane kod nekakvog psihologa“, takve i slične izjave nikome nisu strane. Interesantno je da ako se osoba počinje žaliti na tjelesnu bol, nitko se od tih pojedinaca ne sjeti pitati je li ga sram što su njegovi bližnji toliko uložili u njega, a sad se on usuđuje žaliti. Nitko mu ne kaže da ne posjeti liječnika jer bol nije tako strašna, upravo suprotno, sugeriraju mu da ga posjeti što prije kako bi dobio dijagnozu, počeo terapiju i što prije nastavio živjeti svoj život bez boli. Nitko ga ne osuđuje zbog toga što osjeća boli niti ga itko naziva slabićem. Nitko mu ne govori da svojim postupcima želi privući pažnju. Zašto društvo ne može zadržati takav stav kada dođe do mentalnih bolesti? Društvo mentalno zdravlje ne tretira i ne percipira kao dio zdravlja, međutim za sve koji dijele taj stav imam ružne vijesti. Nažalost, Svjetska zdravstvena organizacija se s vama ne bi složila. Naime, Organizacija je definirala zdravlje kao „stanje potpune tjelesne, psihičke (mentalne) i socijalne (društvene) dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.“ Pretpostavljajući da niste kvalificiraniji od SZO – e, ovo su tragične i pogubne vijesti za vaše krute stavove izrođene iz nerazumijevanja. Želim vas podsjetiti da ako zbog posljedica ovog šoka dođe do krize identiteta uvijek možete zamoliti pomoć stručnjaka.
Alarmantnost situacije
Danas u Hrvatskoj živi 50 000 djece koja se bore sa svojim mentalnim zdravljem. Rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da je svaka četvrta mlada osoba razmišljala da si naudi, a svaka deseta mlada osoba pokušala je samoubojstvo. Istraživanja provođena od 1999. do 2019. također su pokazala porast depresije među šesnaestogodišnjacima nakon 2011. godine. Rezultati su objavljeni 2019. godine prije pandemije Covida – 19 i prije potresa u Hrvatskoj pa možemo zaključiti da je sadašnja situacija još katastrofalnija. Brz način života, mobilni uređaji, međuljudska udaljenost i izolacija, nestabilna politička situacija, inflacija i klimatske promjene postali su u 21. stoljeću sinonimi za dobar dan i dobro jutro, stoga nas ovi poražavajući rezultati ne smiju iznenađivati. Alarmantnost situacije povećava činjenica da u Hrvatskoj nedostaje dječjih psihijatara kojih je trenutno samo pedesetak. Slučaj u kojem jedan psihijatar zbrinjava tisuću djece još se nije ostvario i nekako sumnjam da će se taj fenomen dogoditi upravo u Lijepoj Našoj.
Pomoć je iza ugla
Zadnjih nekoliko godina obilježili su osjećaji nestabilnosti i neizvjesnosti. Izjedani brigama i stresovima stvari koje su izvan naše kontrole ljudi se kako znaju i umiju pokušavaju izboriti s izazovima s kojima ih život testira. Adolescenti su ovdje u nezavidnoj situaciji jer uz sav vanjski pritisak moraju navigirati zahtjevne godine. Pokušavaju utabati svoj put, izgraditi svoj identitet i čuti vlastiti glas, a sve je to teško ostvariti u žamoru svih preglasnih i nejasnih zvukova koji nas okružuju. Razumljivo je da ljudi zbog stigme odgađaju posjet stručnjaku te se tamo nađu u posljednji trenutak kad je stanje uznapredovano, a oporavak duži i teži. Iako je pomoć dobrodošla u bilo kojem trenutku, najbolje bi bilo da osoba potraži pomoć što prije. Svi koji žele razgovarati s psihologom, zatražiti savjet ili dobiti daljnje informacije kome se obratiti za pomoć mogu se uključiti u projekt CeZam klinika. Projekt je sufinanciran sredstvima grada Čakovca i omogućuje korisnicima jednokratno, besplatno i anonimno psihološko savjetovanje sa psihologinjom Paulom Štefić Mustač. Pomoć nam se smiješi ne samo iz lokalne sredine već i iz Europe. Europska Unija financira niz projekata posvećenima održavanju mentalnog zdravlja mladih. ASP-belong projekt je koji se fokusira na prevladavanje usamljenosti kod mladih ljudi i poticanjem mladih ljudi da pronađu svoje mjesto unutar zajednice, a sve to koristeći modernu digitalnu intervenciju blisku mladima. BootStRaP je projekt koji prati navike korištenja interneta među mladim ljudima te na osnovu prikupljenih podataka ukazuje na prostor za napredovanje i uviđa kako korištenje interneta može postati sigurnije. IceHearts je inicijativa koja nastoji u mladima probuditi osjećaj pripadnosti pomoću organiziranja sportskih događanja. Uz pobliže opisana tri projekta provode se još mnogo projekata sufinanciranima sredstvima Europske Unije koji se brinu za zdravlje mladih, ali i migranata, djece, djelatnika u skrbi te roditelja. Iako stigmatizirano, mentalno zdravlje danas nam je bliže nego ikada. Naša je dužnost da budemo promjena te da stvorimo društvo koje će duševne bolesnike tretirati isto kao i ljude s tjelesnim bolestima. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu skrb, a to uključuje i brigu o mentalnom stanju osobe. Inicijacijom i provođenjem pomno osmišljenih projekata pomoći ćemo mladima te stvoriti zadovoljne, uspješne i sretne ljude.