SREDNJA ŠKOLA ČAKOVEC

x-os ili osiječ, je prva koordinata točke u Kartezijevu koordinatnom sustavu u ravnini ili prostoru. Također tim izrazima nazivamo horizontalnu os Kartezijevog koordinatnog sustava u ravnini. Naziv je uveo Leibniz, a pojam potječe od Fermata i Descartesa.

ili združivanje (ako različito grupiramo faktore ili pribrojnike rezultat ostaje isti). To svojstvo vrijedi pri zbrajanju realnih brojeva i množenju realnih brojeva.

Neka su a, b i c realni brojevi tada vrijedi:

1) (a+b)+c=a+(b+c)

2) (ab)c=a(bc)

Operacije odzimanja i dijeljenja nisu asocijativne.

to je matematički pojam koji se pojavljuje u različitim okolnostima kao suprotnost konačnosti. Često se upotrebljava u prebrojivosti odnosno neprebrojivosti skupova. Primjerice zapitamo li se koliko ima prirodnih brojeva uglavnom ne možemo točno odrediti koliko ih imamo, pa kažemo da ih ima beskonačno mnogo.

Analogno tome i cijelih brojeva ima beskonačno mnogo. Također, racionalnih, iracionalnih, realnih, ...   brojeva ima beskonačno mnogo.

ili dvočlan. To je algebarski izraz koji povezuje dva člana (monoma) znakom +.

matematički - to su prosti brojevi čija je razlika 2, na primjer 3 i 5; 5 i 7, 11 i 13.

geometrijski lik omeđen s četiri stranice, a ima četiri kuta i četiri vrha. Najviše se spominju: kvadrat, pravokutnik, romb, trapez, paralelogram i deltoid.

je broj oblika a.b₁b₂b₃... gdje je a cijeli dio decimalnog broja iza njega sljedi decimalna točka a brojevi b_1,b_2,b_3, ..  su brojevi iz skupa {0,1,2,3,4,5,6,7,8,9} i zovemo ih decimalama. Decimalne brojeve dijelimo na konačne i beskonačne decimalne brojeve.

Konačni decimalni brojevi su zapravo racionalni brojevi, a oni mogu biti konačni neperiodički (imaju konačni broj decimala), konačni periodički (znamenka/e decimale/a se ponavljaju) i konačni predperiodički (imaju dio decimala - pretperiod - koji se ne ponavlja, a iza toga imaju period - decimale koje se ponavljaju) decimalni brojevi.

Beskonačni decimalni brojevi su iracionalni brojevi - bojevi koji imaju beskonačni neperiodički decimalni zapis - imaju beskonačno mnogo decimala koje se nikad ne ponavljaju.

Ako broj n nije kvadrat nekog prirodnog broja, onda je korijen iz n iracionalan broj.

je svojstvo zbrajanja (množenja) koje kaže, ako pribrojnicima (faktorima) zamijenimo mjesta zbroj (umnožak) će ostati isti.

Znači za svaki a i b realne brojeve vrijedi:

1) a+b=b+a

2) ab=ba , uz uvijet da su a i b različiti od nule

je skup koji sadrži elemente koji su zajednički svim skupovima koje presjecamo.

(Presjek skupova A i B je skup koji sadrži elemente koji su zajednički skupu A i skupu B)

- razlika skupova A i B u oznaci A\B je skup koji sadrži sve elemente skupa A koji nisu ujedno elementi skupa B.

je skup koji sadrži elemente svih skupova koje uniramo.

(Unija dva skupa, A i B je skup AUB koji sarži sve elemente skupa A i sve elemente skupa B).